Možete li si zamisliti dan bez punjenja telefona ili prijenosnog računala? Dan kada ne biste niti jednom uključili svjetlo, ili klima uređaj usred vrućeg ljeta? Nikako. Električna energija pokreće naše živote i samo kućanstva je potroše otprilike četvrtinu ukupne finalne potrošnje. Da, čovječanstvo postaje sve ovisnije o njoj, ali toga još nije svjesno. Unatoč svim rješenjima koja su dostupna, predviđa se da će njezina potrošnja u sljedećim godinama još porasti. I s obzirom na podatak da je cijena električne energije u posljednjih deset godina samo rasla, jasno je da je potrebno djelovati, jer promjena trenutno nije na vidiku.
Iako smo ljudi obično prilično rezervirani prema novitetima, u mnogim kućama već je moguće primijetiti solarne elektrane i dizalice topline, što ukazuje na novi trend – zamjenu fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije. Razloga za to ima više – iskorištavanje je veće nego kod starih sustava grijanja, smanjen je emisija CO2 u okoliš, cijena je konkurentna drugim sustavima na biomasu, troškovi grijanja niži, a ušteda na drugoj strani veća. Istovremeno, kupac dobije održivu samoopskrbu s neovisnošću od kretanja cijena energenata na tržištu.
Budući da smo svjesni da je na tržištu ogromna ponuda, a na internetu ponekad previše informacija, provjerili smo što od onoga što najčešće možete pročitati, stvarno i vrijedi.
- Solarni paneli su, kada odsluže svoje, veliki izvor zagađenja
S obzirom na povećani broj solarnih elektrana, opravdano je pitanje što se događa s instaliranom opremom kada istekne životni vijek ugrađenih komponenti. Potrebno je znati da su svi dijelovi solarnih panela izrađeni od materijala koji su pogodni za reciklažu. Reciklaža je ovisna o vrsti modula. Obično su sastavljeni od aluminijskog okvira, stakla, ćelija, dijelova plastike i bakrenih kontakata. Dio njihove razgradnje odvija se mehanički, a dio termički, što znači da se ćelije, staklo i bakreni kontakti razdvajaju. Svi dijelovi mogu se ponovno iskoristiti pri proizvodnji novih modula.
- Solarne elektrane isplati se imati samo na Primorskoj
To nikako nije točno, jer je sunčanje dovoljno svuda u Sloveniji, a razlike među pojedinim regijama su vrlo male. Primjer: prosječno sunčanje po četvornom metru horizontalne površine u Sloveniji iznosi 1.000 kWh. Prosječno sunčanje na bilo kojoj osunčanoj lokaciji ne odskače previše od državnog prosjeka – u središnjoj Sloveniji npr. prosječno iznosi oko 1.195 kWh/m2, u sjeveroistočnoj Sloveniji i sjevernom dijelu Dolenjske oko 1.236 kWh/m2, a na Primorskoj i Goriškoj 1.300 kWh/m2. Kao što je vidljivo, razlika između Ljubljane i uvijek sunčane Primorske minimalna je. Inače, Slovenija je zemlja s velikim brojem sunčanih sati (na temelju višegodišnjeg prosjeka cca 2.000 sati godišnje, dok su sunčani sati ovisni o prevladavajućim vremenskim uvjetima u određenoj godini). Na to hoće li solarna elektrana biti prikladna ili isplativa više utječu drugi faktori, poput orijentacije, nagiba i veličine krova, prirodnih prepreka… Više o tome možete pročitati OVDJE.
- Postavljanje samoopskrbe solarne elektrane u kombinaciji s dizalicom topline je skupo
Točno je da je početna investicija za održivu samoopskrbu u usporedbi s nekim drugim sustavima grijanja na fosilna goriva veća, no na duge staze se ipak više isplati. Da bi to bilo tako, važno je da prilikom planiranja i izgradnje solarne elektrane uzmemo u obzir sve čimbenike okoliša i zgrade te prikupimo što točnije ulazne podatke, jer će samo tada iskorištavanje biti optimalno. Da bi sama investicija bila povoljnija za vaš novčanik, država se pobrinula za subvencije Eko fonda. Povratna godina investicije u takav sustav je u prosjeku između 7 i 10 godina, a treba imati na umu da je njegov životni vijek i do 30 godina, što znači da će se sama investicija isplatiti, pa možemo odbaciti i ovu tvrdnju. Točno je, međutim, da je sam proces postavljanja elektrane i pribavljanja svih potrebnih dozvola prilično složen i da može trajati i do dva mjeseca, zbog čega je dobro da njezinu izgradnju prepustite ponuđaču koji će u potpunosti preuzeti proces i izvedbu na ključ.
- Solarna elektrana za samoopskrbu neće proizvesti dovoljno energije za kućanstvo
Solarna elektrana više od 90 % svoje energije proizvodi od travnja do listopada, kada je sunčanje najveće. Zbog toga ćete u određenim periodima imati manjak električne energije, a u nekim mjesecima višak električne energije. Tako ćete u mjesecima kada je sunčanje manja koristiti električnu energiju iz mreže, koju ste u mrežu dali u vrijeme viška vaše proizvodnje.
Uz sve to, potrebno je biti svjestan da se na tržištu, zbog ekspanzije, pojavilo mnogo više ili manje stručnih tvrtki. Prilikom odabira ponuđača, savjetujemo da obratite pažnju na njihove reference, opremu koju ugrađuju, stručni pristup i naravno ekipu koja će se pobrinuti za sve. Cijena ne bi trebala biti jedino vodilo pri odabiru izvođača.
