Dizalice topline su visokotehnološki proizvodi koji nude učinkovito, dugoročno, napredno i povoljno rješenje, ali samo stručno osposobljen kadar može osigurati odgovarajuće savjetovanje, analizu, montažu i servisiranje dizalica topline i sustava za grijanje.
Dizalice topline su u vremenu sve veće sklonosti prelasku načina grijanja s fosilnih na alternativne izvore najbolja rješenja. Bolja primarna energetska učinkovitost dizalic topline, u usporedbi s grijanim sustavima na fosilna goriva, ogleda se već u omjeru sezonske energetske učinkovitosti (koeficijentu SCOP). Najveće pogreške i nedostaci dizalice topline nastaju zbog drugorazrednog planiranja koje, unatoč ugradnji prvoklasnih dizalic topline, vodi do trećerazrednih sustava grijanja s niskim sezonskim koeficijentima energetske učinkovitosti.
Nažalost, danas svjedočimo sve većem broju ponuđača koji sustave grijanja s dizalicama topline nude putem interneta, bez odgovarajuće stručne podloge i savjetovanja. Rezultat takvog pristupa je samo usporedba cijena, bez obzira na okvirne zahtjeve i potrebe objekta. Odstupanja i nepoznavanje specifičnosti ugradnje ili obnove sustava grijanja često se ogledaju u predimenzioniranju uređaja. Neispravan pristup počinje već pri određivanju parametra projektirane potrebe za toplinskom energijom. Pogreška koja često nastaje pri obnovi sustava grijanja rezultat je netočnih izračuna i površne procjene.
Pri izračunu primarne potrošnje energije na temelju sustava na loživo ulje, prirodni plin, drvo ili struju, potrebno je uzeti u obzir i analizirati godišnje potrošnje energije tijekom nekoliko godina ili odgovarajuće izračunati određenu količinu potrošene energije u sezoni grijanja. Za pravilnu i preciznu projekciju potrebe za toplinskom energijom nužno je uzeti u obzir starost i namjenu kotla, stanje objekta i količinu potrošene sanitarne vode koja se treba zagrijavati. Kod slabo izoliranih objekata potrebno je najprije smanjiti gubitke, a tek potom razmišljati o kupnji dizalice topline.
U slučaju nove gradnje važno je pravilno dimenzionirati sustav podnog grijanja na temperaturni režim 30/25 °C te pravilno dimenzionirati izmjenjivač u bojleru (min. 0,3 m²/kW grijne snage). Kod ugradnje u postojeći objekt s radijatorskim grijanjem težimo temperaturi grijanja 50/45 °C, što postižemo povećanjem radijatora, a mogu se zamijeniti i konvektorima gdje je to potrebno.
Preporuke za ugradnju dizalice topline zrak/voda
Zbog netočno određene potrebe za toplinskom energijom, pri ugradnji sustava grijanja s dizalicom topline može doći do lanca nepravilnih ili manjkavih odluka koje izravno utječu na učinkovitost i funkcionalnost uređaja, a posljedično i cijelog sustava. Neprikladan i previsok izračun potrebe za toplinskom energijom može dovesti do ugradnje prevelike cirkulacijske topline za zemni kolektor, geosondu ili vodonosnik. Rezultat takvog pristupa je niža učinkovitost. Odstupanja i nestručnost mogu dovesti i do premalog izmjenjivača u bojleru za sanitarnu vodu (što uzrokuje greške visokog tlaka) ili nepropisno ugrađenog ili nepravilno postavljenog sigurnosnog ventila.
Kod predimenzionirane dizalice topline mogu se pojaviti česti uključivanja i isključivanja, što smanjuje učinkovitost i trajnost dizalice topline, dok nedostatak kompenzatora prenosi nepoželjne vibracije i buku na sustav grijanja. Kod ugradnje geosonde treba biti pažljiv pri dimenzioniranju i odgovarajućoj izvedbi. Pravilno dimenzionirana geosonda omogućuje odvod 35-40 W/m, dok odgovarajući promjer cijevi iznosi DN32 za petlje do 150 m, a DN40 za petlje do 250 m duljine. Razmak između pojedinih geosondi trebao bi biti između 7,5 m i 10 m.
Točnost je potrebna i kod omjera smjese sredstva protiv smrzavanja i vode, jer previsoka koncentracija sredstva protiv smrzavanja nepovoljno utječe na učinkovitost i povećava investiciju.
Prilikom dobivanja topline pomoću dizalice topline potrebno je osigurati odgovarajuće postavke protoka na strani izvora kao i na strani potrošača. Treba izbjegavati ugradnju spremnika tamo gdje nije potreban. Podno grijanje samo po sebi predstavlja spremnik, pa ugradnja spremnika u većini slučajeva nije potrebna – kod radijatorskih sustava važna je količina vode u sustavu; ako je premala, spremnik je nužan.
Ugradnja električnih grijača kod pravilno dimenzionirane dizalice topline nije potrebna (u većini slučajeva ugrađuju se samo zato što pružatelj nije siguran u svoje izračune ili želi prodati poddimenzioniranu/jeftiniju dizalicu topline), a treba izbjegavati i hidraulički složene spojeve jer su teško regulirati.
Veći dio pogrešaka i problema kod dizalica topline nastaje kao rezultat nestručnosti. Uz dosljedno praćenje zahtjeva i razvoja, takvi se problemi lako mogu izbjeći. Samo stručno osposobljen kadar može osigurati odgovarajuće savjetovanje, analizu, montažu i servisiranje dizalica topline i sustava grijanja. Nepotrebna komunikacija između projektanta, prodaje i montera, pogotovo ako dolaze iz različitih poduzeća, dodatni je problem koji treba izbjeći. Dizalice topline su visokotehnološki proizvodi koji nude učinkovito, dugoročno, napredno i povoljno rješenje, pod uvjetom da se njihovo planiranje, ugradnja i servisiranje provodi stručno, savjesno i ispravno.