Da bi Europa do 2050. godine postala niskoogljična, trebali bismo, prema trenutnom stanju, povećati udio korištenja obnovljivih izvora energije čak šest puta. Stručnjaci smatraju da je cilj i dalje ostvariv te da je trenutno desetljeće ključno razdoblje u kojem će biti potrebno donijeti sve odluke – kako kratkoročne, tako i dugoročne.
Na Ministarstvu za energetiku i klimatske promjene u Velikoj Britaniji navode da područje grijanja i hlađenja kod njih čini čak 37 % svih emisija. Slično je i drugdje u svijetu, gdje grijanje predstavlja veliki zagađivač. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije taj udio kod nas je još mnogo veći, i to za grijanje i hlađenje nastaje čak 58,8 % svih emisija (podatci su iz 2019. godine).
U domovima diljem Europe još uvijek postoji više od 100 milijuna sustava za grijanje koji za svoje djelovanje koriste fosilna goriva. Za usporedbu, dizalica topline ima samo 15 milijuna. Da proces zamjene sustava grijanja ide brzinom kojom ide danas, trajalo bi više od 200 godina. Zbog toga će biti potrebno tražiti rješenja i na drugim poljima.
Europska unija želi postići bezugljičnost do 2050. godine
Zemlje nisu počele postavljati ambiciozne ciljeve na području grijanja samo na nacionalnoj razini, nego su se u postizanje ciljeva aktivno uključila i pojedinačna mjesta koja na nekim mjestima ciljeve države čak i nadmašuju. Međutim, za postizanje bezugljičnosti bit će potrebno još mnogo više od same zamjene starih sustava grijanja. Istraživačka skupina Transport & Environment utvrđuje da Europa do tada treba više od 3 milijuna javnih električnih punionica, što je 15 puta više nego što ih trenutno ima. Od toga će nam samo u Sloveniji trebati oko 100.000.
Postavljene ciljeve na razini Europske unije moći ćemo ostvariti i s instaliranjem većeg broja dizalica topline za grijanje i za grijanje sanitarne vode. U Europi trenutno postoji oko 15 milijuna dizalica topline, a u Sloveniji ih je do kraja 2019. bilo približno 50.888.

Još uvijek nismo dovoljno osviješteni
Iz izvještaja DELTA-EE može se naslutiti da je osviještenost o visokoučinkovitim sustavima grijanja u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Nizozemske još uvijek relativno niska. No, poticajan je podatak da je više od 50 % mladih (između 16 i 34 godine) zainteresirano za zamjenu postojećeg sustava grijanja s visokoučinkovitim. Većina sudionika, naime, smatra da klimatske promjene smatraju vrlo ozbiljnim problemom.
Pomalo drugačija situacija je u Sloveniji, gdje nas omjer između broja stanovnika i instaliranih dizalica topline svrstava u sam europski vrh. Međutim, to vrijedi samo za kućanstva, dok mnoge općine još uvijek zadržavaju sustave daljinskog grijanja na fosilna goriva.
Održivost se ne može postići preko noći. Ovaj proces zahtijeva vrijeme i niz mjera na državnoj i europskoj razini. Svi mi, odnosno svaki pojedinac, mora raditi za isti cilj. Optimistični smo da će se dekarbonizacija u sljedećem desetljeću povećati, a mi ćemo i dalje razvijati rješenja koja podržavaju prijelaz u bezugljično društvo.
Preuzeto iz The decade of Low-carbon heating, GRUNDFOS Holding A/S