Provjerili smo kakvo je pozadinsko funkcioniranje različitih načina grijanja i kakva je budućnost grijanja s nižim emisijama i većom ekološkom učinkovitošću. Tržište dizalice topline jedno je od najbrže rastućih tržišta u Europi. Analiza iz 2014. godine pokazuje da je tada prodano čak 796.746 dizalice topline. Dizalice topline postaju sve važniji i glavni element energetske učinkovitosti zgrada, iako mnogi i dalje koriste tehnike grijanja na biomasu, loživo ulje i slično zbog kratkoročnih financijskih pogodnosti. Emisije koje ljudi proizvedemo su previsoke, pa je potrebno nešto promijeniti. A jedan od pravih putova koji vode do promjena je okolišu prijateljskije grijanje uz pomoć dizalic topline.
“Broj solarnih kolektora i kotlova na drvenu biomasu opada, dok broj dizalice topline za grijanje raste. Novi dolaze u prosjeku tri tisuće godišnje,”</em rekao je na Međunarodnoj konferenciji o dizalicama topline ZEO 2016 direktor Eko sklada Hinko Žolinc.
Peter Novak, stručnjak za energetiku, rekao je: “Dizalice topline su na putu za dekarbonizaciju zgrada zbog korištenja fosilnih goriva. Dekarbonizacija energetskog sustava bez korištenja dizalica topline je nesigurna. Čak su i u EU-u shvatili da je to tehnologija koju se isplati podržati. Međunarodna agencija za energiju osnovala je deset skupina koje analiziraju kako poboljšati upotrebu dizalice topline u zgradama. Mogu se koristiti u starim i novim, gotovo nula-energetskim zgradama.” Novak je također govorio o tome da je metodom utvrđivanja energetske učinkovitosti pri obnovi energetskih slabih zgrada ugradnja dizalice topline uz korištenje zelene električne energije najbolje rješenje.
Energetska sanacija zgrada ima amortizacijsku doba od 15-17 godina, dok trošak zamjene tehnologije iznosi oko 30 % tog iznosa i razdoblja. Dizalice topline koja je ugrađena u energetsku slabu zgradu amortizira se u približno 7 godina. S obzirom na ekološke propise i zakonodavstvo, planirano je da do 2050. godine fosilna goriva više neće biti korištena, što znači da ćemo do tada svi koristiti obnovljive izvore i ekološki prihvatljive tehnike grijanja, poput dizalice topline. To je razlog zašto je potrebno početi razmišljati o energetski učinkovitoj obnovi domova i drugih zgrada, jer želimo potpuno eliminirati emisije zgrada. Također, većina slovenske električne energije dolazi bez emisija ugljičnog dioksida.
Ipak, pitanje korištenja biomase ostaje otvoreno.
“Način korištenja biomase u Sloveniji je katastrofalan. Kupuju se najjeftiniji kotlovi i najlošiji materijali. Emisije su premašile sve granice. Slovenija će imati velike probleme u pet najvećih gradova, zbog čega ih mora sanirati. Biomasa nije za grijanje, već za suproizvodnju električne energije i topline,” kaže Novak, a Žolinc dodaje da u Sloveniji postoji 100-150 tisuća starih kotlova, koji su bili napravljeni za sagorijevanje ugljena, a sada u njima sagorevaju drvo ili smeće. Zato još jednom dobro razmislimo o energetskoj sanaciji i zaštiti okoliša. Također ćemo dugoročno zbog bolje energetske učinkovitosti i kvalitetnih proizvoda također uštedjeti. Tko zna koliko će još dugo ekološke subvencije biti ovako visoke.