Z namjerom ograničenja globalnog zagrijavanja i smanjenja emisije stakleničkih plinova, Europska komisija je prije nekoliko godina pripremila plan za prijelaz na nisko-ugljično gospodarstvo. To je jedini način kako globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničiti na manje od 2 stupnja Celzija. Emisije stakleničkih plinova država članica bile su prema nekim procjenama do 2009. godine gotovo 16 % niže nego 1990. godine, što je vrlo ohrabrujući podatak. Međutim, u budućnosti će biti potrebno učiniti još mnogo na ovom području jer je jedan od ciljeva smanjenje emisija do 2050. godine i do 95 %, u odnosu na 1990. godinu. Za postizanje takvog cilja bit će potrebne mnoge aktivnosti, jedna sama neće biti dovoljna. Nužno je gledati šire i uključiti najrazličitije sektore – sve od prometa, industrije, električne energije, poljoprivrede, i dr.
A gdje tu stoji Slovenija?
Energetski koncept Slovenije je nakon dugih mjeseci usklađivanja usvojen ožujku ove godine. Ključni cilj koji su si autori zadali je suoblikovanje odnosno prijelaz na nisko-ugljično društvo, unutar kojeg ćemo energiju proizvoditi i koristiti održivo i odgovorno. U skladu s ispunjavanjem zadatih ciljeva izrađeno je nekoliko scenarija. Ciljeve koje ćemo predstaviti u nastavku postigat ćemo praćenjem nekih ključnih mjera:
- povećanje energetske učinkovitosti i posljedično smanjenje potrošnje energije.
- Opuštanje fosilnih goriva i postupni prijelaz na obnovljive izvore.
- Uvođenje naprednih energetskih sustava i usluga.
- Podizanje svijesti korisnika i pružatelja o održivoj opskrbi i postupcima s energijom.
Koji su zapravo ciljevi koje želimo postići s EKP-om? Jedan od njih je da bi do 2020. godine povećali učinkovitost iskorištavanja energije za 20 %, povećali upotrebu obnovljivih izvora energije za 25 % i smanjili emisiju stakleničkih plinova za 20 %. Još ambiciozniji cilj usmjeren je na 2050. godinu. Do tada ćemo emisiju stakleničkih plinova smanjiti za čak 80 % u odnosu na 1990. godinu. Predviđa se da bi do 2050. godine čak 44 % ili 900.000 Slovenaca proizvodilo vlastitu električnu energiju pomoću sunca i vjetra. Time bi gotovo polovica stanovništva Slovenije postala samoopskrbna s obnovljivim izvorima energije, što bi značajno doprinijelo energetskoj tranziciji zemlje prema smanjenju fosilnih goriva.
Da bi to postigli u cijelosti, nužno je pravovremeno odustati od korištenja ugljena. U nekim zemljama su to već učinili. U Belgiji su, na primjer, ukinuli korištenje ugljena 2016. godine, a Nizozemska i Finska to planiraju učiniti najkasnije do 2030. godine. Kod nas trenutno rade dvije termoelektrane, TEŠ, koja je 2017. godine u okoliš ispustila čak 4,07 milijuna tona CO2 i Te-Tol, koja je iste godine ispustila 0,61 milijun tona CO2. Nemamo podatke o tome koliko će još raditi, ali spekulira se da će biti do kraja svog životnog vijeka, što znači do 2054. godine!
Kartu aktivnih i zatvorenih elektrana koje koriste ugljen možete pogledati OVDJE.
Potrošnja energije
U Sloveniji je 2016. godine najveći udio energije bio usmjeren na promet, zbog čega nije iznenađujući podatak da su najveći udjeli konačne energije činili naftni derivati – 47 %. Obnovljivi izvori energije s 13 % nalaze se na trećem mjestu, a iza njih slijede zemni plin, toplina i čvrsta goriva. Podaci za 2017. godinu još uvijek čekamo, no ne očekuju se veće promjene.
Osim prometa, veliki potrošači energije su kućanstva, koja su 2016. godine potrošila približno 48.000 TJ energije, što predstavlja 23 % ukupne potrošnje energije, uz povećanje od 3 % u odnosu na 2015. godinu. Najveći udio energije u kućanstvu, čak 65 %, potrošen je za grijanje prostora, a u odnosu na 2015. godinu povećao se za gotovo 5 %. Među energentima su prevladavala drvena goriva, čiji udio (drva, sječka, briketi, peleti, itd.) iznosio je oko 42 %.
Ekološki prihvatljivo grijanje doma i drugih objekata
Činjenica je da je konkurencija na području sustava grijanja vrlo jaka i da postoji ogroman broj opcija. Kada se odlučujete za sustav grijanja koji će sljedećih nekoliko desetljeća brinuti za topli dom ili poslovni prostor, dobro je da si uzmete dovoljno vremena i temeljito razmislite o svojoj odluci. Neka glavna uloga ne bude samo cijena, već i posljedice i rezultati koje takav sustav donosi.
Prema dostupnim podacima, procjenjujemo da se u Sloveniji svake godine proda i instalira između 6.000 i 8.000 jedinica dizalica topline. Od toga je otprilike 2/3 namijenjeno kućnoj upotrebi. Istina je da brojka nije mala s obzirom na veličinu i broj stanovnika, no ipak, uspoređujući nas s mnogim drugim europskim zemljama, brzo ćemo shvatiti da smo još uvijek znatno iza i da se na ovom području još uvijek može učiniti mnogo. Ako malo detaljnije pogledamo, 2014. godine u Europi je prodano čak 796.746 jedinica dizalica topline! U zemljama poput Finske, Njemačke, Norveške i Španjolske prodavali su ih već ranije oko 50.000 godišnje, dok je u Francuskoj i Italiji to bilo čak 100.000! Veliki rast prodaje dizalica topline bilježe i Irska, Litvanija te mnoge druge europske zemlje. Razlog za takav porast u inozemstvu treba tražiti u uvođenju strožih zahtjeva za graditeljstvo, dugoročnu uštedu energije te sve višim cijenama nafte i zemnog plina.
Kao što je vidljivo iz donjeg grafikona, kasnije ćemo ga detaljnije pogledati, popularnost dizalica topline raste i kod nas. Osim svih prednosti koje uvjeravaju korisnike da je dizalica topline pravi izbor, na povećano zanimanje također utječe i činjenica da je za ovu vrstu investicije moguće dobiti nepovratna sredstva koja raspisuje Eko Sklad.
Ovakav način omogućava značajno smanjenje početne investicije, što rezultira kraćim razdobljem povrata investicije. Kao što smo ranije spomenuli, svake godine u Sloveniji se proda ili instalira između 6.000 i 8.000 jedinica dizalica topline. Od toga velik postotak sufinancira i Eko Sklad. Imamo podatke od 2011. godine kada je Eko Sklad sufinancirao 2.176 jedinica dizalica topline. Kao što je vidljivo iz grafikona, skok 2013. godine bio je značajan jer je tada bilo sufinancirano čak 5.150 jedinica, slično je bilo i sljedeće godine kada je sufinancirano još 300 jedinica više. Trend je potom nešto opao jer su 2014. godine odobrena sredstva za samo 3.757 jedinica, a 2015. godine za 2.363. 2016. godine ponovno smo premašili brojku od 3.000 jedinica, a pozitivan trend nastavio se i 2017. godine kada je iznosila 3.105 jedinica.