Prema procjenama Operatera distribucijskog sustava električne energije (u daljnjem tekstu SODO), do kraja 2019. godine u Sloveniji je bilo instalirano oko 50.900 dizalica topline. U procjeni su uključene i dizalice topline za koje investitori nisu dobili subvencije Eko sklada.
U prošloj godini, 2020., zabilježen je rast od oko 18 % – podneseno je čak 24.816 zahtjeva za kreditiranje i bespovratna sredstva. S obzirom na ove podatke i omjer između onih koji nisu dobili subvencije, predviđamo da je do kraja prošle godine bilo ukupno aktivnih dizalica topline u Sloveniji gotovo 60.000. Međutim, za točne brojke bit će potrebno još malo pričekati.
Tržište dizalica topline eksponencijalno raste već nekoliko godina zaredom, a razlozi za to su svima dobro poznati. Ovakav način grijanja sve je češća odluka i u postojećim objektima, a ne samo u novogradnjama. Postaju sve češća odluka prilikom renovacija, bilo da se radi o individualnim ili višestambenim zgradama.
Pogledajmo primjer izračuna, koliko snage trebaju dizalice topline i kakvo će stanje biti kod nas za otprilike 9 godina. Izračun se temelji na sljedećim pretpostavkama:
- prosječna potrošnja za grijanje izolirane kuće i sanitarne vode iznosi 7,2 kW.
- Prosječna temperatura zraka je -7 stupnjeva Celzija.
- Omjer dizalic topline po regijama.
- Temperatura vode za grijanje je 45 stupnjeva Celzija.
- Sve dizalice topline su tipa zrak-voda.
Prema ovim pretpostavkama ukupna snaga svih dizalic topline (58.000 jedinica) u ovom trenutku, na hladno jutro iznosi 189 MW. Međutim, činjenica je da će dizalice topline iz godine u godinu biti sve više, također zbog različitih okolišnih propisa. Do 2030. godine potrebno je smanjiti emisije prašnih čestica PM 2,5 za 60 % u odnosu na 2005. godinu. I samo zbog toga će u narednim godinama biti potrebno zamijeniti više od 120.000 grijnih uređaja, jer prema sadašnjim standardima izazivaju prevelike emisije prašnih čestica. Dodatno, od 2028. godine bit će dopušteno koristiti samo grijne uređaje koji su mlađi od 20 godina. Prema tome, predviđa se da će do 2030. godine raditi 130.000 novih dizalica topline.
Zeleni i drugdje u Europi
Sličan trend dizalic topline primjećuju i drugdje u Europi. Među zemlje u kojima se godišnje instalira najviše dizalica topline (govorimo o nekoliko stotina tisuća jedinica godišnje) spadaju Francuska, Italija, Španjolska, Švedska i druge. Zanimljiv primjer je Nizozemska, gdje su već neko vrijeme donijeli odluku da se za grijanje stanova više neće smjeti koristiti plin. Ono što se nedavno činilo gotovo nezamislivo, u Nizozemskoj je postalo stvarnost. Nizozemska, dugogodišnji najveći proizvođač plina, u kojoj su gotovo sve kuće povezane na plinsku mrežu, želi ukloniti plin kao izvor grijanja i kuhanja za sve stambene zgrade. Glavni razlog tome je što želi vlada do 2050. godine smanjiti emisije CO2 za 80 %. Prvi koraci već su učinjeni. 31 općina, uključujući najveće gradove poput Amsterdama, Rotterdama i Utrechta, potpisalo je “zeleni sporazum” za “četvrti bez plina”, što će dovesti do toga da će u sljedeće dvije godine biti isključeni iz mreže. U narednim desetljećima slijedit će ih i ostali okrugi. U Ujedinjenom Kraljevstvu bit će zabranjena uporaba naftnih i plinskih kotlova u novim zgradama, a na Irskom su dizalice topline postale središnja figura u nastojanju za dekarbonizacijom.