Search

Energetski razvoj u Europi – trendovi i ograničenja

Energetska slika Europe u posljednjim je godinama doživjela intenzivan prijelaz na obnovljive izvore energije, a tome se pridružila i Slovenija. Gospodarski i ratni događaji, koji su uzrokovali drastičan porast cijena energenata i goriva, nesigurno razdoblje i sve veća ekološka osvještenost, samo su neki od razloga koji danas prisiljavaju ljude na razmišljanje za bolje sutra.

Predstojeći problemi

Europske zemlje, od Francuske do Poljske, Njemačke, Norveške, Finske, Švicarske, Belgije i Slovenije, bilježe značajan prijelaz na sustave grijanja s dizalicom topline. Intenzivan rast tržišta dizalica topline započeo je 2019. godine i u nekim europskim zemljama (samo u prošloj godini) porastao je za 120%! Čak i Norveška, zemlja s najhladnijom klimom u Europi, gdje dizalicu topline ima već oko dvije trećine kućanstava, bilježi daljnji rast prodaje.

Intenzivan rast donosi i određene probleme koje je potrebno pravovremeno adresirati. U nekim zemljama suočavaju se s manjkom kvalificiranih instalatera dizalice topline, a posljedično s pitanjem kvalitete i pravilne instalacije. To može predstavljati značajnu prepreku u širenju ove tehnologije. Važno je pravovremeno djelovati, stoga je odabir izvođača koji će obaviti montažu vrlo važna odluka. Pouzdan pružatelj energetska rješenja bit će onaj koji će vam uštedjeti brige. Neobvezujuću ponudu možete dobiti i na našoj web stranici.

Poziv na prestanak prodaje samostalnih kotlova na plin, ulje i ugljen

Ključnog je značaja za daljnji razvoj tržišta grijanja dokument „Net Zero by 2050“, koji je 18. svibnja 2021. godine izdala Međunarodna agencija za energiju (IEA). Prema ovom istraživanju, električne dizalice topline trebale bi do 2045. godine zadovoljiti polovicu svjetske potražnje za toplinom, a do 2050. godine osigurati gotovo dvije trećine topline u razvijenim zemljama (OECD). Ukupni broj instaliranih dizalic topline trebao bi se do 2030. godine povećati gotovo 4 puta, a do 2050. godine gotovo 10 puta. Međunarodna agencija za energiju (IEA) također poziva sve razvijene zemlje da prestanu s prodajom samostalnih kotlova na plin, ulje i ugljen već 2025. godine. Bez čekanja na promjene propisa u Europskoj uniji, više od desetak EU zemalja već je najavilo zabrane uporabe kotlova na fosilna goriva u novim ili postojećim stambenim zgradama u narednim godinama.

Europska unija je otišla korak dalje i u okviru nadzora emisija F-plinova poziva na njihov prestanak u većini opreme za rashladne sustave i sustave dizalica topline do 2030. godine. Prijedlog također uključuje prestanak emisije fluoriranih ugljikovodika (HFC) i nultu proizvodnju HFC-a do 2050. godine.

Dizalice topline – prva opcija za grijanje u Europi

Dizalice topline razlikuju se prema odabiru izvora topline – zemlja, voda ili zrak. Koju dizalicu topline ćete odabrati, ovisi o vašim potrebama, tipu gradnje objekta i lokaciji objekta. Popularni odabir i dalje ostaje dizalica topline voda-zrak, koja omogućava grijanje sanitarne vode i grijanje objekta (s radijatorskim ili podnim grijanjem), te hlađenje u ljetnim danima. Osim visokog učinka i niskih troškova, na potražnju za dizalicu topline značajno utječe još jedan nezanemariv element – ekološko grijanje. Sinergija dizalice topline s prirodom velika je jer ona uzima i vraća okolišu. Sve veća ekološka osvještenost i usmjerenost ljudi prema zelenoj budućnosti potiču interes za be emisijske sustave grijanja i obnovljive izvore energije. To također potiču i same države, koje s bespovratnim sredstvima i različitim programima omogućuju financijsku podršku za ovakve investicije.

Nova: Vlasnici dizalica topline kao pružatelji fleksibilnosti

U sljedeću fazu održivog smanjenja emisije ugljika cijelog društva, Elektro Ljubljana uvela je novu uslugu – fleksibilnost. Namijenjena je korisnicima koji svoje domove griju dizalica topline, električnom energijom ili električnim pećima.

Fleksibilnost je sposobnost korisnika da u slučaju preopterećenja mreže smanji potrošnju na svom mjernom mjestu na kratko vrijeme, šalje kilovate i tako čak i zarađuje. Za šestomjesečnu suradnju zarada može iznositi i do 50 €. Glavna svrha ove usluge je smanjenje preopterećenja mreže, osobito u zimskim mjesecima kada je potrošnja električne energije najveća.

Prvi korak je registracija fleksibilnosti, a zatim prijava na natječaj za pronalaženje najpovoljnijih pružatelja fleksibilnosti. Registracija fleksibilnosti već je u tijeku, a prvi natječaj predviđa se za svibanj 2023.

Vlasnici dizalic topline mogu kao pružatelji fleksibilnosti doprinijeti osiguravanju pouzdane opskrbe električnom energijom i pritom dodatno zarađivati. Ovo je vjerojatno prva od usluga unutar koncepta napredne mreže, koja je ključna za optimalno iskorištavanje sustava. Očekuje se da će u budućnosti uslijediti i druge.

Solarna elektrana: put do energetske samodostatnosti

Također treba spomenuti povećano zanimanje za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, posebno ugradnjom fotonaponskih sustava na krovove stambenih objekata – solarnih elektrana. Prema izvještajima nekih medija, na području Elektra Ljubljana, u prošloj godini zaprimili su 3x više prijava za ugradnju solarnih elektrana, a na području Elektra Celje 2x više. To znači porast zaprimljenih prijava za izdavanje suglasnosti za priključenje solarnih elektrana u distribucijsku mrežu s 3.000 (2021. godine) na više od 10.000 prijava (2022. godine) – samo na području Elektra Ljubljana.

Solarna elektrana u kombinaciji s dizalicom topline može biti i vaš put do energetske samodostatnosti. Hibridni sustav omogućava proizvodnju vlastite električne energije koju uređaji u kućanstvu koriste za svoje funkcioniranje (uključujući dizalicu topline).

Ograničen broj kapaciteta za priključenje solarnih elektrana u mrežu

Kapaciteti za priključenje solarnih samoopskrbenih elektrana na niskonaponsku distribucijsku mrežu nisu neograničeni. Dostupnost ovisi o tehničkoj izvedbi mreže i naponskim uvjetima. U prosjeku, na niskonaponski izvod mogu se priključiti dvije samoopskrbenih solarnih elektrana. S tim prosjektnim brojem, na području Elektra Ljubljana dostupno je 49.000 priključnih mjesta, od toga je 36.000 slobodnih.

Pružatelji električne energije tvrde da je kapaciteta dovoljno, ali ne svugdje. Problem je izraženiji na rijetko naseljenim područjima, gdje na niskonaponske izvode može biti priključena samo jedna elektrana. Na tim područjima kao rješenje predlaže se baterijski spremnik električne energije, koji pohranjuje višak proizvedene električne energije i koristi ga kada dođe do manjka. Za postavljanje solarne elektrane s baterijskim spremnikom električne energije ove godine prvi puta dodijeljena je financijska potpora, stoga uvijek provjerite uvjete aktualnih subvencija.

Pošaljite upit i započnimo energetsku obnovu

Konzultacije su personalizirane i holističke, što znači da ćemo pronaći najbolje energetsko rješenje po Vašoj mjeri!