Dok smo prošle godine govorili o tome da će pandemija ostaviti nešto dobrog, priča se sada okreće. Prošle godine su s svih strana svijeta stizale vijesti o tome kako je prirodi najviše zahvalan virus. U Kini, na primjer, su nakon vrlo dugog vremena ponovno ugledali plavo nebo, na sjeveru Italije su primijetili značajan pad emisije CO2, a u slavne venecijanske kanale su se vratile ribe.
Godina je prošla i svijet polako ponovno ustaje na noge, a ljudi se vraćaju starim navikama. Najnovija zabrinjavajuća istraživanja pokazuju da ćemo ove godine postići drugi najveći porast emisije stakleničkih plinova u povijesti, jer će svjetska gospodarstva u okviru oporavka, prvenstveno u Aziji, ulagati u fosilna goriva. Emisije bi se mogle povećati za čak 5 %, na 3 milijarde tona, što bi bilo 1,5 milijardi tona više nego prošle godine, a istovremeno bi to značilo najveći godišnji porast u posljednjih deset godina! Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava da će u tom slučaju klimatski ciljevi koje smo si postavili – smanjenje emisija za 45 % do kraja ovog desetljeća – postati nedostižni. Time bi se poništili rezultati postignuti prošle godine, kada su emisije smanjene za gotovo 6 %, odnosno za 2 milijarde tona.
No, nije sve tako crno-bijelo. IEA očekuje da će kapaciteti solarnih i vjetroturbina ove godine porasti za 17 %, što bi bio najveći godišnji rast dosad. Obnovljivi izvori energije trebali bi osigurati oko 30 % proizvedene električne energije u svijetu, što će također biti najveći udio do sada.
Dobre vijesti dolaze i s drugih strana
U Belgiji su, primjerice, prije nekoliko dana usvojili plan za zelenu transformaciju voznog parka poslovnih vozila. Vlada će raznim olakšicama poticati tvrtke da prilikom obnove voznog parka odaberu električna vozila. Kao jedan od ciljeva, postavili su i to da će sva poslovna vozila do 2026. godine morati biti zelena, odnosno električna. Tvrtke koje budu koristile takva vozila moći će za njih u početku ostvariti čak 100 % poreznu olakšicu, a kasnije će taj postotak biti smanjen. Bit će dostupne i porezne olakšice za kućne i javne punionice, a poticat će i korištenje električnih romobila, mjesečnih karata za javni prijevoz, pokrivat će troškove parkiranja na periferiji gradova i dr.
Zanimljiva priča dolazi i iz idiličnog francuskog sela Appy, koje se nalazi na jugozapadu Francuske. Riječ je o prvom selu u kojem svi stanovnici, njih 26, odnosno 11 obitelji, koriste električna vozila. Svaka obitelj je u uporabu dobila novi električni automobil Renault Zoe. Cilj projekta je dokazati da je prijelaz na električnu mobilnost moguć za sve, čak i ako ne živimo u velikim urbanim središtima.
Nov rekord i u Danskoj
U Danskoj su postavili poseban rekord u iskorištavanju vjetroelektrana. Skoro polovicu električne energije, točnije 47 %, koju su proizveli u zemlji, dobili su pomoću vjetroturbina. Rekord su postigli smanjenjem troškova i poboljšanjem tehnologije, posebice na moru, te time napravili izuzetno važan korak prema ispunjavanju klimatskih ciljeva da do 2030. godine smanje emisije stakleničkih plinova za 70 % u odnosu na prethodnu godinu.
Prema ciljevima za klimatsku neutralnost, odlučan korak napravili su i u finskom gradu Lahti, gdje žele ciljeve postići čak 25 godina prije roka. U potpunosti su napustili upotrebu ugljena pomoću elektrane koja otpadke pretvara u električnu energiju i energiju za grijanje. Također su postavili elektranu na biomasu, no, kako kažu, ne sade nova stabla za gorivo, već koriste samo otpadnu drvenu industriju. Takav energetski prijelaz stajao ih je oko 180 milijardi eura. Time su smanjili emisije CO2 za oko 600.000 tona godišnje, što je približno količina CO2 koju godišnje proizvede 60.000 Finaca.
I Britanci na putu prema održivosti
Britanska vlada također je nedavno predstavila novi plan u okviru kojeg bi vlasnici kuća morali zamijeniti postojeće plinske kotlove s ekološki prihvatljivijim alternativama, kao što su dizalice topline. Samo kućanstva su, naime, 2020. godine proizvela čak 20,8 % svih emisija CO2, pa je transformacija ovog sektora ključna za postizanje cilja da do 2050. godine postanu klimatski neutralni i vodeći u borbi protiv klimatskih promjena.
Iako će izazovi povezani s pandemijom postupno izblijediti, rješavanje klimatske krize ostat će. Sada imamo odličnu priliku da za početak svaki od nas stavi prirodu u središte svog života i učini nešto za opće dobro.